Finansijske inovacije na kladioničarskom tržištu

U sjajnoj dokumentaciji „Der Banker – Master of the universe“ bivši bankar iznosi svoje viđenje finansijske industrije sa mnoštvom insajderskih informacija. Film svakako preporučujem, a neka svako izvuče svoje zaključke. Na njemačkom se film trenutno može pogledati na slijedećoj stranici:

http://www.arte.tv/guide/de/048858-000/der-banker-master-of-the-universe

Ko god je ikada imao neku siću, manje ili više iste i otišao u banku da se savjetuje oko toga kako bi istu bilo najpametnije investirati, primjetio je, ako ima zrno pameti, da mu bankar savjetnik pokušava prodati stvari o kojima nema pojma. Šta su ustvari ti novi finansijski proizvodi?

U filmu čovjek objašnjava da puka fizička udaljenost kompjuterskog servera banke od servera berze, debljina kabla i performans hardware-a odlučuje o milijardskoj visini zarada na određenim kompjuterskim transakcijama. Čiste kompjuterske (mikro)transakcije su za mene španska sela, neka kao ilustracija smisla i besmisla finansijske industrije ostane neprovjeren podatak koji bankar iznosi u filmu, naime, da je prosječno vrijeme držanja jedne dionice u posjedu prije četiri godine bilo četiri godine. Danas to vrijeme iznosi 22 sekunde.

Drugi primjer navodi sasvim legalan i naravno zašto ne i legitiman način bogaćenja na krizi državnih budžeta, npr. Grčke. Na finansijskom tržištu možete naći grčke obveznice po vrlo jeftinoj cijeni. Recimo da se emisija grčkih obveznica od 100 miliona eura danas može dobiti za 35 miliona. Sa 75% vlasništva tih obveznica se stiče pravo raspolaganja cijelom emisijom, tj. i pravo odluke o potražnji cijele emisije. Uglavnom sa 28 investiranih miliona eura se u tom momentu traži isplata cjelokupne sume od 100 miliona, od kojih 75 pripada investitoru i on u veoma kratkom vremenu pravi nevjerovatan profit od 47 miliona. U opštoj panici koja je zahvatila eurozonu i Grčku, takve potražnje se uglavnom naplaćuju i bez sudskog postupka. I zašto da ne, pravo je svakako na strani vlasnika.

Ova dva primjera prikazuju jedan interesantan spektar finansijskih proizvoda od već još samo matematičarima shvatljivih elektronskih mikrotransakcija do staromodnog tržišta državnim obveznicama. Ono što ću napisati u slijedećem tekstu jeste moje shvatanje kako nastaju novi finansijski proizvodi u jednom primjeru na običnim sportskim kladionicama.

Danas je subota i kao svake subote u fudbalskoj sezoni igra se kolo njemačke Bundeslige. I kao i svake subote milioni kladioničara svoj ulog stavljaju na utakmice Bundeslige, a danas se igra šest utakmica i to pet u pola četiri i jedna u pola sedam. Naš izmišljeni kladioničar i danas ulog od svojih deset eura stavlja na svih šest utakmica i ima prilično dobru kvotu od jedan naprema 40, što mu u slučaju pobjede donosi 400 eura na uloženih deset. A naš je kladioničar stručnjak za Bundesligu, od zadnjih deset subota prošla su dva tiketa sa nešto manjom kvotom. Specifičnost današnjeg kola je to što u zadnjoj utakmici igraju Bayern protiv Braunschweiga sa kvotom 1,25 na Bayern, što će se ispostaviti kao važan podatak.

Nakon obavljenih subotnjih dužnosti, naš kladioničar, kao i svaki drugi kladioničar u pola četiri sjeda da odgleda najbolju utakmicu Bundeslige u pola četiri dok na drugom televizoru provjerava tekst i progres svog tiketa. Da skratimo, tiket je u pola šest još aktivan, sve je prošlo, još samo da Bayern dobije Braunschweig i dobitak od 390 eura je tu. Još samo da Bayern dobije Braunschweig, još samo… Sada već naš kladioničar polako dolazi u grozničavo stanje i pita se već, ali šta ako Bayern slučajno izgubi, mislim neće, ali šta ako… Na spisku današnjih igrača, ispostavlja se, fale i Schweinsteiger i Ribery, a i Lahm je bio povrijeđen prošle sedmice, nervoza postaje sve veća. Naš kladioničar jeste stručnjak za Bundesligu, ali nije stručnjak za kladionice i sisteme, to su već neki drugi likovi koji po cijeli dan sjede ispred ekrana u kladionici i prate rezultate treće slovačke lige i poznaju sve „dojave“ i prije svega i sve trikove kako odigrati tiket.

Nakon prvog pogleda na tiket našeg kladioničara, stručnjaci ispred ekrana ga savjetuju da osigura tiket i time ima čist, doduše nešto manji, ali dobitak. Da osigura?

Za samo cijenu provizije od tri mala piva, stručnjaci ga savjetuju da pogleda kvotu na X2 (neriješeno ili pobjeda Braunschweig) koja iznosi 4,5. Da, i? Stručnjaci ga savjetuju da stavi 100 eura na tu kvotu, što će njegovu dobit umanjiti za tih 100 eura, ali u slučaju da mu ne prođe tiket za 390 eura (minus ovih 100€ sada je ustvari 290€) dobiti, proći će ovaj sa 350€. Sjajno!!!

Hm, gdje sada naći 100€? Stručnjaci naravno nemaju, a i odakle kad cijeli dan sjede tu u kladionici i proviziju dobijaju u vidu malih piva. Jedino da pita lokalnog sitnog zelenaša. Naravno, zelenaš mu nudi uz fiksnu cijenu za obradu podataka 100€ koje će do deset sati iste večeri vratiti. Cijena je 50€. Kako naš kladioničar nema šta izgubiti uzima ponudu.

Tako nastaje potpuno nov finansijski proizvod osiguranje tiketa postavljanjem pozamašne sume koju inače nikada ne bi postavio na jedan rezultat. Ono što je interesantno je činjenica, da u toj specifičnoj situaciji taj proizvod itekako ima smisla. Iako je rizik mali da će Bayern izgubiti od Braunschweiga, on ipak postoji, a ovim finansijskim proizvodom, koji nije baš jeftin, se taj spečifični rizik eliminiše.

Ali, šta se dešava? Naš kladioničar, iako nemušt u kladioničarskom biznisu, poznat je u kraju kao stručnjak za Bundesligu. A u kraju se sve vijesti prenose vrlo brzo, pa tako i vijest da je naš kladioničar stavio 100€ na X2 u utakmici Bayern protiv Braunschweiga i na pitanje onih što stoje u redu iza njega otkud mu to, odgovara da su mu to sigurne pare. Čak i stručnjaci ispred ekrana na pitanje da li je naš kladioničar stvarno na tu kvotu stavio 100€ odgovaraju potvrdno. Tako naš finansijski proizvod postaje samostalan, ljudi počinju vjerovati u to da će kvota od 4,5 na X2 u utakmici Bayern –Braunschweig proći i počinju je postavljati u svoje tikete. Smjeliji stavljaju i veće svote.

U nevjerovatnoj utakmici Braunschweig svim sredstvima čuva neriješen rezultat od jedan jedan kojim se utakmica i završava. Naš finansijski proizvod funkcioniše, svi koji su odigrali X2 na ovu utakmicu imaju prolaz, naš stručnjak za Bundesligu već postaje majstor i već se sluti da ima neke dojave od tetkinog malog iz Mannheima, iako mu slijedeći tiketi i nemaju baš neku prođu. Stručnjaci ispred ekrana visinu svoje provizije podešavaju na iznos cijene velikog piva i polako se navikavaju na zvanje gurua. Lokalni zelenaš i dalje strpljivo čeka da naš kladioničar ponovo naleti na potrebu za specijalnim finansijskim proizvodima u koje će on sigurno investirati.

Slijedeći puta će kvota od 4,5 naravno pasti.

Leave a Reply